« Čestitamo! | Main
| Ekologija ne mora biti u sukobu s ekonomijom »
Održivi razvoj je skladan odnos ekologije i privrede, kako bi se prirodno bogatstvo naše planete sačuvalo i za buduće naraštaje.
Može se reći da održivi razvoj predstavlja generalno usmerenje, težnju da se stvori bolji svet, balansirajući socijalne, ekonomske i faktore zaštite životne sredine.
Pre nešto više od deset godina, Svetska komisija za životnu sredinu i razvoj (WorldCommision on Environment and Development), poznata i kao "Bruntlendova komisija" (Brundtland Commision) objavila je izveštaj pod nazivom „Naša zajednicčka budućnost („Our Common Future“) kojim se ukazuje na opasnost, po ljude i našu planetu, od politike ekonomskog rasta bez uzimanja u obzir mogućnosti regeneracije planete Zemlje.
Ova komisija, kojom je predsedavao Kanadjanin Jim McNeill, definisala je održivi razvoj kao razvoj kojim se ispunjavaju potrebe sadašnjosti, bez uskraćivanja mogućnosti budućim generacijma da zadovolje svoje potrebe.
Svetski lideri su na Zemaljskom samitu u Rio de Zaneiru 1992. godine usvojili preporuke Bruntlendove komisije, a jedan od rezultata samita bila je Agenda 21 kojom se daju preporuke za održivo upravljanje zemljišnjim, vodenim i šumskim resursima u 21. vijeku.
Konferencija Ujedinjenih nacija o zaštiti životne sredine i razvoju (UNCED), održana juna 1992 godine u Rio de Zaneiru (Brazil) bila je najveća od svih ikad održanih konferencija Ujedinjenijh nacija. Prisustvovalo je blizu 10.000 zvaničnih predstavnika iz oko 150 zemalja, uključujući i 116 nacionalnih političkih lidera. Paralelno dešavanje - konferencija namenjena nevladinim organizacijama, privukla je jos više učesnika. Konferenciju je pratilo preko 7.000 predstavnika „sedme sile“.
Učesnicima samita nije pošlo za rukom da dodju do rešenja i saglasnosti po mnogim pitanjima. Naime, bilo je tesko postići saglasnost izmedju zemalja o pitanjima gde su se na udaru našli različiti ekonomski interesi ili duboko uvrežene vrednosti. Zemaljski samit 1992. godine uspeo je utoliko što je po prvi put povezao pitanja razvoja i zaštite životne sredine. Osim toga, rezultat predstavlja i potpisivanje i usvajanje nekoliko važnih dokumenata, medju kojima je Deklaracija o životnoj sredini i razvoju - poznatija kao Rio deklaracija, Konvencija o promeni klime, Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Princip o upravljanju, zaštiti i održivom razvoju svih tipova šuma, kao i akcioni plan održivog razvoja za 21. vek nazvan Agenda 21.
Jedan od ključnih dokumenata usvojenih na samitu u Rio de Zaneiru je Agenda 21 - deklaracija o namerama i obavezivanje na održivi razvoj u 21. veku. Na oko 500 stranica nalazi se 40 poglavlja - od teme siromaštva, zaštite atmosfere, šuma, vodenih resursa, preko zdravstva, poljoprivrede, ekološki zdravog upravljanja biotehnologijom do pitanja odlaganja otpada. Novitet u odnosu na druge dokumente Ujedinjenih nacija predstavlja izričito priznavanje uloga "bitnih grupacija", kao sto su žene, deca i omladina, poljoprivrednici i preduzetnici. Od 1992. godine, pa nadalje, Ujedinjenih nacije su počele da sve više računaju na ulogu ovih grupacija u svojim programima, za razliku od prethodne prakse koja je isključivala sve aktere osim nacionalnih vlada i nekoliko favorizovanih posmatračkih organizacija.
Komentari