
Jedna od predrasuda je da zaštita čovekove sredine dolazi u sukob sa interesima privrednog razvoja - rasta društvenog proizvoda, životnog standarda, otvaranja novih radnih mesta. Praksa najrazvijenijih zemalja, ali i zemalja u razvoju, tokom poslednje decenije dokazuje suprotno: tradicionalni koncept razvoja orijentisanog na rast proizvodnje i ujedno rast potrošnje prirodnih resursa došao je do svojih krajnjih granica. Tzv. "eksterni troškovi" koje proizvodi zagadjivanje, iscrpljivanje resursa i narušavanje ljudskog zdravlja počinju nadmašivati koristi koje dalji rast donosi. Kapital se danas u najrazvijenijim zemljama sve više ulaže u zaštitu okoline, štednju energije i drugih resursa i u razvoj tehnologija prijateljskih prema okolini. Upravo u tim podrušjima otvaraju se i brojna nova radna mesta. Manje razvijene zemlje nemaju izbora, moraju slediti taj put. Održivi razvoj treba poticati fiskalnim merama na lokalnom nivou, koja za cilj imaju sprečavanje zagadjenja. Tada je upozoreno na nekontrolisani industrijski razvoj i eksplataciju prirodnih resursa i posledice koje ostavljaju na životnu sredinu.
Na samitu se ceo svet okupio radi jednog cilja-održivog razvoja Zemlje. Osmišljen kao najveći samit Ujedinjenih nacija, na samitu je učestvovalo više od 60.000 delegata, aktivista ekoloških organizacija, predstavnika velikih svetskih kompanija i preko 170 svetskih lidera.prirodnih bogatstava.
| « | Novembar 2009 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||